Greenpeace protiv plastike za jednokratnu upotrebu

Greenpeace protiv plastike za jednokratnu upotrebu foto: greenpeace

Plastični otpad nanosi veliku štetu okolišu, i na kopnu i u moru. Procjenjuje se da prosječno osam milijuna tona plastike godišnje završi u oceanima i morima gdje ugrožava životinjski svijet, a budući da se plastika akumulira i raspada u manje dijelove u moru i na morskom dnu, onečišćenje plastikom ulazi u prehrambeni lanac.


Europski čelnici ove godine imaju priliku uvesti ozbiljne mjere za smanjivanje onečišćenja mora i oceana plastikom. U sklopu paketa mjera kružne ekonomije Europske unije, može se riješiti uzrok problema.
Zastupnici u Europskom parlamentu danas su glasovali o tim mjerama te traže da se do 2030. godine 70% otpada reciklira, u usporedbi s današnjih 44%, a da se na odlagalištima deponira samo 5% otpada. Ovo su ambiciozni ciljevi, no mora ih još potvrditi Vijeće Europske unije.
Plastični otpad nanosi veliku štetu okolišu, i na kopnu i u moru. Procjenjuje se da prosječno osam milijuna tona plastike godišnje završi u oceanima i morima gdje ugrožava životinjski svijet, a budući da se plastika akumulira i raspada u manje dijelove u moru i na morskom dnu, onečišćenje plastikom ulazi u prehrambeni lanac.
Gomilanje plastičnog otpada drastično se povećalo u svijetu te se smatra da je 60-80% otpada u moru plastika. Ta se brojka alarmantno povećava. Između 2002. i 2013. godine, količina plastičnog otpada povećavala se gotovo 50% godišnje! Očekuje se da će se 2020. godine ta brojka popeti na 500 milijuna tona.
Europska unija sada ima priliku postupno ukidati jednokratna plastična pakiranja i istaknuti se se kao lider u borbi protiv onečišćenja plastikom. Tijekom 2017, u sklopu Akcijskog plana za kružnu ekonomiju, bit će izmijenjene tri direktive povezane s plastikom (Direktiva o otpadu, Direktiva o odlagalištima otpada i Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu). Nadalje, plastični otpad smatra se prioritetnom temom u ovom akcijskom planu, a ove godine donosi se i Europska strategija o plastici.
‘Europska unija je pokazala da ima vodeću ulogu u pitanjima očuvanja okoliša. No, iako je ozbiljnost problema prepoznata, EU i dalje ne poduzima mjere da riješi onečišćenje plastikom. Nacionalne vlade trebale bi iskoristiti ovu priliku i djelovati kako bi se u europske zakone uvele značajne mjere za eliminiranje plastičnog otpada i smanjenje stvaranja otpada na izvoru,’ ističe Zoran Tomić, voditelj Greenpeacea u Hrvatskoj.
Europa ima ključnu ulogu u globalnoj industriji plastike. Ona je drugi po veličini proizvođač plastike u svijetu, od čega na plastičnu ambalažu otpada 39,5% ukupne proizvodnje plastike u EU. To je više od 10% iznad globalnog prosjeka. Reciklira se tek 29,7% korištenog plastičnog otpada koji je ušao u sustav otpada u EU 2014. godine [2]. Ostatak završi na odlagalištima ili u spalionicama. Sustav je očigledno neodrživ jer se bavi isključivo posljedicama, što ne samo da je dovelo do nedovoljne razine recikliranja plastičnog otpada, nego i do nastanka golemih količina plastike. Ona potom završava u prirodi gdje dodatno utječe na kopneni ekosustav i putem vodenih tokova konačno dospijeva u mora i oceane.
Greenpeace poziva ministre da podrže zabranu vrećica za jednokratnu uporabu i ostalu jednokratnu plastičnu ambalažu. Potrebno je osigurati poticaje za smanjenje plastične ambalaže i naglasiti odgovornost proizvođača te ih primorati na redukciju proizvodnje plastike, a ne samo na poticanje recikliranja.
Tomić zaključuje:
'Korištenje plastike za jednokratnu upotrebu naprosto treba ukinuti. Reciklaža plastike nije dovoljna, a mora i oceani ovakvu praksu jednostavno ne mogu podnijeti, pogotovo znamo li da je proizvodnja plastike i dalje u porastu. Europske vlade moraju preuzeti inicijativu, primijeniti i promicati konkretna rješenja kojima će jednokratna upotreba plastike u dogledno vrijeme postati stvar prošlosti. '
izvor: www.greenpeace.org

Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

VIDEO

NAJAVA DEŠAVANJA

  • 1
  • 2
  • 3

NOVO

  • 1