Crna Gora bez plastičnih kesa

Crna Gora bez plastičnih kesa foto: Damira Kalač

Prosječan stanovnik Crne Gore godišnje iskoristi i odbaci više od 600 plastičnih kesa, koje se u Crnoj Gori ne recikliraju, pa završe ili u prirodi ili na deponijama.

Crna Gora bez plastičnih kesa prva je od niza planiranih inicijativa pokreta države sa minimumom otpada - Zero Waste Montenegro, čiji je jedan od osnivača Aleksandra Obertin iz Holandije.
U toku je i online potpisivanje peticije, koja će biti upućena crnogorskoj Vladi, sa zahtjevom da zabrani upotrebu plastičnih kesa.
“Zabrana upotrebe plastičnih kesa je možda pomalo agresivan korak koji, očekujemo treba da dovede do smanjenja količine plastičnog otpada koji stvaramo. Ovo je mjera čiji je posredni efekat jednako važan - najveći broj problema na koje nailazimo u komunalnom sektoru upravljanja otpadom nastaje usljed nemarnog ponašanja pojedinca u potpunosti emotivno i moralno udaljenog od svojih radnji. Svjesno biranje upotrebe cegera i platnenih, umjesto plastičnih kesa, danas je stvar osviješćenosti pojedinca, ali i jasna poruka da je isti spreman da se ponaša kao građanin u izvornom smislu riječi“, kazala je o akciji članica Zero Waste Montenegro tima Maša Tomković.

maša tomković

Njena koleginica Aleksandra je, po dolasku u Crnu Goru prije nekoliko godina, pomislila da je došla u nevjerovatno lijepu zemlju. Ali, ubrzo je uslijedilo razočarenje…
“Pomislila sam kakva je sramota da je tako lijepa priroda ujedno i tako prepuna smeća. I danas sam zbunjena kako jedna država koja se ponosno deklariše kao prva ekološka u svijetu, ne preduzima najosnovnije mjere kojima bi bilo spriječeno takvo uništavanje prirode otpadom”, ispričala je volonterka holandskog ogranka Greenpeace pokreta “Vijestima”.

Tako već tokom prvog mjeseca po dolasku, počinje Aleksandrin aktivizam i u Crnoj Gori. Kada je potom srela evropski tim Fondacije Zero Waste u Briselu, shvativši da nemaju članove u Crnoj Gori, odlučila je da kreira lokalnu inicijativu. Od velike pomoći su, kaže, spremnost članova tima da uče i njihova prethodna iskustva. Dodatno, pomaže i mogućnost da kroz druge Zero Waste inicijative dobiju pristup resursima u borbi sa problemima sa otpadom sa kojima su se brojne druge države srele u prošlosti.
Čini se da će u rješavanju problema najteže biti promijeniti navike crnogorskih građana.
“Promjena mentaliteta je ključno rješenje problema. Građani moraju da shvate da moraju preuzeti odgovornost za upravljanje otpadom, ukoliko žele da ostave Zemlju podobnu za život i potomcima”, kazala je ona.
Da je navike teško mijenjati, saglasna je i Tomkovićeva, koja iza sebe ima iskustvo radeći u NVO Green Home, a učestvovala je i u formiranju Koalicije 27, čiji je cilj zajednički rad civilnog sektora i Vlade u procesu pristupanja EU u oblasti najzahtjevnijeg Poglavlja 27 - životna sredina.
“Mijenati navike je teško, još teže je ako to nije naša odluka i želja, već nas neka zakonska uredba primorava na to. Zato dajem glas za edukaciju stanovništva o ovom zajedničkom problemu, posebno najmlađih. Efekat je možda spor, ali je multiplikativan i dugoročan“, kazala je ona.

Članovi Zero Waste tima na terenu nailaze na brojne poteškoće, a jedna od njih je kako zapravo i edukovati građane o važnosti separatnog odlaganja otpada, ako prethodno nije obezbijeđen i dovoljan broj mjesta za tako nešto.
„To je jednako kao učiti ih kako da reaguju u slučaju zemljotresa - znaju sve korake, mada nešto i nemaju mogućnost da to često i primijene u praksi“, smatra Tomkovićeva.
U Podgorici je prije više od 10 godina postavljeno preko 600 kontejnera za selektivno odlaganje otpada. Građani su, međutim, smeće nastavili da odlažu u „klasične“ kontejnere - ili pored njih. Smeće se još jedino selektuje u reciklažnom centru, u okviru podgoričke deponije.

Članovi Zero Waste tima planiraju da svakog pojedinca u Crnoj Gori nauče šta je njegova uloga kada je upravljanje otpadom u pitanju.
„Zero Waste je nabrže rastući pokret na svijetu, čiji je cilj da proizvodnju otpada svede na minimum. Naša uloga je da objasnimo svakom pojedincu kako on može da doprinese i šta da učini”, kaže Obertin.

Svakako, kako dodaje, nisu građani jedini odgovorni za otpad koji proizvodimo i za ono što se događa sa njim. “Kompanije kreiraju proizvode i pakovanja koji se ne mogu reciklirati, od kojih se ne može praviti kompost i na njima je još veća odgovornost za probleme sa otpadom sa kojim se čovječanstvo suočava danas. Stoga Zero Waste, u cilju promjene zakona, blisko sarađuje sa Evropskom komisijom. Zero Waste takođe pruža podršku kompanijama da redizaniraju svoje proizvode i pakovanja i učine ih dijelom cirkularne ekonomije”, kazala je ona.
Na kraju, kako je dodala, crnogorska Vlada ima glavnu ulogu u implementaciji prave regulative i sprovođenja zakona.
“Ako je u Ruandi već godinama zabranjena upotreba plastičnih kesa, zašto mala zemlja poput Crne Gore ne može da učini isto”.

Obertin je aktivizam započela u Kambodži

Aleksandrino interesovanje za upravljanje otpadom počelo je prije 13 godina, u Kambodži, gdje je bila volonter u aktivnostima prevencije AIDS-a.
„Jednog dana su me zamolili da pomognem djeci koja su radila na odlagalištu nedaleko od Phnom Penha. Nisam mogla da vjerujem kada sam vidjela djecu koja 10 sati dnevno golim rukama ili kukama tragaju po smeću za otpadom koji može biti recikliran. Nijedno od njih nije išlo u školu, a za sakupljeni otpad su dobijali po nekoliko eurocenti na dan. Tražeći po smeću, često su bili povrjeđivani i okruženje je vrlo pogodovalo širenju zaraze. Ipak, na mene su utisak ostavila njihova nasmijana lica. Ta djeca su bila sretna što su tamo. Za mene je to bila jedna životna lekcija, vidjela sam kako jednostavno prihvataju težak život. I to je bila prekretnica u mom životu i karijeri“, kazala je Obertin. Nakon toga, odlučila se za studije upravljanja životnom sredinom, te otišla u Keniju, gdje je sa lokalnim NVO radila na razvoju reciklaže otpada u jednom od njihovih sela.

Biorazgradiva plastika može dovesti do zagađenja života

Iz Zero Waste inijacijative napominju da ni proizvodi od biorazgradive plastike nisu rješenje.
“Velika većina biorazgradive plastike može se razgraditi samo pod izuzetno specifičnim uslovima, konstantno visokoj temperaturi i vlažnosti u industrijskim kompostacionim instalacijama, i nije pogodna za kompostiranje u kućnim uslovima, niti se razgrađuje u razumnom vremenskom roku od kada je odbacimo”, navode na internet stranici.
Dodaju i da se okso-razgradiva plastika široko koristi u Crnoj Gori, što može doprinijeti da mikroplastični otpad dođe do mora i time znatno poveća rizik od kontaminacije životinja. Kažu i da se mnoge biorazgradive plastike ne mogu razgraditi u crijevima morskih vrsta.
Kako navode iz Zero Waste Montenegro, biorazgradiva plastika bi trebalo da podrazumijeva plastiku koja može da se razgradi pomoću mikroorganizama iz vode, CO2, metana (CH4) i po mogućnosti netoksičnih ostataka.

Objasnila kako ne proizvoditi otpad

Kako izgleda svakodnevica u kojoj pojedinac produkuje minimum otpada, na Zero Waste stranici je opisala Katarina Kaličanin iz Podgorice.
O svemu je najprije čitala na blogu djevojke koja je dvije godine prije toga živjela doslovno ne proizvodeći smeće.
„Pitala sam se kako jede, jer nisam mogla da zamislim kupovinu hrane bez pakovanja“, navodi Kaličanin.
Svoj „zero waste“ put je počela prošle jeseni, pokušavajući da otpad svede na minimum.
„Počela sam tako što sam najprije prestala da koristim plastične kese. Smiješno je kako nam na kasama proizvode pakuju tako što svaki stave u drugu kesu. Umjesto toga, počela sam da koristim ceger ili ruksak kad idem u trgovinu“, kaže ona.
Put ka smanjenju otpada je i odluka da umjesto slatkiša konzumirate voće. Kaličanin je počela da kupuje namirnice u rifuzi, pakovane u recikliranom papiru. Čak i preparate za pranje i čišćenje kupuje na isti način u specijalizovanoj radnjici nedaleko od Crvenog krsta, u Podgorici.
„Imaju tečni sapun, deterdžent za veš, te sva druga sredstva za čišćenje, istog kvaliteta poput onih u velikim marketima. Razlika je što ovi proizvodi dolaze u jeftinijem pakovanju ili pakovanje možete donijeti i sami“.

Prodaju cegere kako bi ih građani koristili umjesto kesa

Kako je u Crnoj Gori skoro nemoguće naći cegere za višekratnu upotebu, ili su oni skupi, inicijativa Zero Waste Montenegroje pokrenula sajt putem kojeg građani mogu da naruče cegere napravljene isključivo od reciklirane plastike.
„Cijena cegera je njegova proizvodna cijena. Time želimo da podstaknemo i olakšamo dolazak do tih cegera onim građanima koji žele da već sada odustanu od upotrebe platičnih kesa“, kazala je Tomkovićeva.
Višekratni cegeri se mogu poručiti putem zvanične stranice Zero Waste Montenegro inicijative - zerowastemontenegro.me.
U Zero Waste su ostvarili saradnju sa podgoričkom Deponijom, gdje će iskustvom pokušati da doprinesu efikasnijoj selekciji otpada. Jedan od planova do kraja 2018. je i podrška jednoj opštini da postane prva crnogorska opština bez otpada.

“Zasad radimo bez budžeta, ali smo u potrazi za grantovima koji će podržati naše planove”, kazala je Obertin.

autor: Damira Kalač

izvor: www.vijesti.me

Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

VIDEO

NAJAVA DEŠAVANJA

  • 1
  • 2
  • 3

NOVO

  • 1