Kriva medijska slika o civilnom sektoru

Kriva medijska slika o civilnom sektoru

U toku je javna rasprava o  nacrtu strategije razvoja sistema javnog informisanja u Republici Srbiji, a odvijaće se  do početka marta 2019. godine. Između ostalih, i udruženja građana koja se bave pitanjima zaštite životne sredine imala su mogućnost da, popunjavanjem upitnika, daju svoje sugestije i primedbe. Susret sa Draganom Ranđelovićem, predsednikom Društva mladih istraživača Bor iskoristili smo za razgovor na ovu temu.

Koliko je tematika zaštite životne sredine prisutna u medijima?

-Odgovor na to pitanje nije teško dati jer postoji opšta saglasnost da tematika životne sredine spada među najvažnija društvena pitanja. Pritom, ona nije dovoljno prisutna u medijima, iako razvoj novih medijskih tehnologija, naročito interneta, pruža nove i neslućene mogućnosti informisanja javnosti o širokoj oblasti zaštite životne sredine, klimatskih promena i zelene ekonomije. Javno infomisanje o stanju i aktivnostima u oblasti životne sredine je od ključnog značaja za podizanje ekološke svesti i znanja građana, za njihovu motivaciju da menjaju svoje ponašenje, da učestvuju u donošenju odluka i ekološkim aktivnostima. Ova potreba je prepoznata u mnogobrojnim međunarodnim i nacionalnim dokumentima o zaštiti životne sredine među kojima je i poznata Arhuska konvencija – Konvencija o dostupnosti informacija, učešću javnosti u donošenju odluka i pravu na pravnu zaštitu u pitanjima životne sredine. Posebnim Zakonom o potvrđivanju Konvencije ovaj međunarodni dokument je prihvatila i Srbija i ugradila ga u brojne ostale strategije i zakone koji se odnose na životnu sredinu. Zato bio bilo neophodno da se i Medijska strategija Srbije u svom pravnom okviru pozove na ovaj dokument. Pozivanje na Arhusku konvenciju bi ojačalo one mere Medijske strategija koje treba da obezbede veću prisutnost tema  zaštite životne sredine u javnom informisanju.

Ima li manjkavosti u samom pristupu ovoj tematici?

-U grupi različitih mera predloženih Medijskom strategijom Srbije za unapređenje javnog informisanja postoji i mera koja treba da obezbedi kroz projektno sufinansiranje medija, podršku proizvodnji i distribuciji (nedostajućih) sadržaja u javnom interesu. Medijska strategija nije precizirala kako to učiniti ali bi jedan od načina bio da se pre konkursa za dodelu sredstava medijima utvrde teme od javnog interesa čija će se proizvodnja i distribucija finansirati. Među ovom temama su sugurno i teme u oblasti zaštite životne sredine jer pored zakona o potvrđivanju Arhuske konvencije, postoje i u nizu drugih zakona iz oblasti životne sredinu mnoštvo obaveza koje se odnose i na proaktivno i na pasivno informisanje javnosti o životnoj sredini, naročito kod odlučivanja o procenama uticaja na životnu sredinu, kod obezbeđivanja informacija radi učešća javnosti u odlučivanju i dr.

Poseban je problem nedovoljnog i nepotpunog informisanja o najnovijim ekološkim temama kao što su klimatske promene (s druge strane bilo je pokušaja da se uradi posebna Strategija komuniciranja sa javnošću o klimatskim promenama) ili zelena ekonomija.

Među predloženim merama Medijske strategije Srbije je i ona koja se odnosi na uspostavljanje povoljnog okruženja za razvoj medija civilnog sektora. Naravno ova mera treba da bude podržana ali treba naglasiti da je problem širi a to je nedostatak adekvatnih informacija o delovanju civilnog sektora i njegovom doprinosu razvoju zajednice.

Potrebno je stoga proširiti sadržaj ovih mera i na obezbeđivanje većeg prisustva tema o delovanju civilnog sektora u javnom informisanju, rekao je Ranđelović, i dodao:

-Dosadašnje informisanje o delovanju civilnog sektora je prevashodno senzacionalističko, sa tretmanom civilnog sektora kao remetilačkog faktora razvoja društva. Nedostaju brojni sadržaji konstruktivnog doprinosa civilnog sektora razvoju zajednice.

Veće i bolje praćenje aktivnosti ekoloških OCD doprinelo bi i većoj prisutnosti medijskih sadržaja o životnoj sredini kao važnoj društvenoj temi od javnog interesa.

Podelite