Zašto nam sečete drveće?

Zašto nam sečete drveće?

Dabogda imao pa nemao

Naše divne, prelepe šume, šume zemlje Srbije, davnih vremena bile su: prašume!
Istina, u ta vremena i nas je bilo koliko i načina da degradiramo odnos prema prirodnim, kulturnim i tradicionalnim nasleđenim vrednostima.
Ono što dokazano zaboravljamo, homo sapiensi, za samo 100 godina, učinili smo ono što su jedino prirodne i kosmičke promene uspele od početka postojanja Planete!
Mi, svojim (ne)delovanjem aktivno učestvujemo u šestom masovnom izumiranju i postaćemo žrtve istog.

Photo credit: Walking by the Earth

Nekad

U davnom XIII veku, car Dušan u Zakoniku zabranjuje Sasima krčenje šuma zarad kreiranja svojih naseobina, dok u isto vreme, raste eksploatacija ruda u njegovom carstvu, za čije potrebe se krče šume.
Iz vremena Otomanskog carstva nema mnogo podataka o odnosu prema drveću, dok na prelazu između XVIII i XIX veka postoje zapisi u kojima se navodi kako se putnici kroz Srbiju žale zbog poteškoća koje proživljavaju na putu kroz izuzetno guste i neprohodne šume.
Tada smo se svrstavali u zemlje sa najvećom pošumljenošću na Balkanu. Zamislite, 80% teritorije bilo je pod šumama!
Kad malo zagrebete istorijat upravljanja šumama u Srbiji, stiče se utisak da je XIX vek prekretnica u odnosu, kako okupatora tako i srpskog življa, prema šumama. One tada prelaze u privredno dobro, a cilj je: sticanje profita.

Photo credit: Walking by the Earth

Sada

Danas, profit diktira procente pošumljenosti, pa tako umesto ciljanih 41%, Srbija raspolaže sa ispod 30%. Jedan građanin naše države, za svoje zdravlje i benefite, u svom naručju čuva cirka 33 ara zemlje na kojoj rastu stabala koja nam godinama unazad kasape uz objašnjavanja i spočitavanja da su obolela, prestarela i bez funkcije. Za uzvrat nam se “poklanja” očajno gazdovanje šumama, zabetonirano ili posečeno drveće na ulicama gradova, tržne centre tamo gde bi trebalo da su zelene površine, umesto drvoreda toping metodu i drveće u saksijama, koje poput gejše dobija izdeformisana “stopala” zbog nemogućnosti rasta, kao i raznorazne perfidne i perverzne varijacije na temu: Na koji još način možemo udovoljiti investitorima?

Photo credit: Walking by the Earth

Drvo kao živo biće

Dokazano je da drveće oseća, pamti i komunicira.
Dokazano je i da:
  • drveće u gradskim zonama snižava temperaturu do 10 stepeni Celzijusa,
  • prečišćava vazduh tako što u ulicama, gde još postoje drvoredi, umanji čestice izduvnih gasova za 60% i
  • pomogne da se apsorbuje do 450l atmosferske vode za koje svedočimo da su sve obilnije.
Izlišno je objašnjavati pozitivan uticaj drveća na psihu stanovnika, i ne samo u urbanim sredinama.
Ukoliko se sadi odgovarajuća vrsta na odgovarajućem mestu, drveće nema negativan uticaj.
Ali zato, mi imamo opasno negativan uticaj kada spoznamo koliko razloga postoji, da jedno stablo trešnje ispred ulaza u našu zgradu, opstane, i ne uradimo ništa po pitanju njegovog spasa!

Photo credit: Walking by the Earth

Smrt drveća

U toku je masovno streljanje drveća!
Beograd, Novi Sad, Vrbas, Srbobran, Inđija, Pančevo, Loznica, Niš, Aleksinac, Prokuplje, Pirot, …
Fruška Gora, Golija, Južni Kučaj, Zlatibor, Kopaonik, Radan, Kozjak, Kukavica, Šar planina, Stara planina …
Ovog puta, mi koji gledamo, a ćutimo, jesmo streljački vod i saučesnici u ubistvu!
Marija Crna
Podelite