Komunalci – drugi najvažniji ljudski štit u borbi protiv epidemije (II)

Komunalci – drugi najvažniji ljudski štit u borbi protiv epidemije (II)

Pored uobičajene prakse da se bolnički otpad razvrstava na infektivni i neinfektivni, u toku pandemije smatramo da je sav bolnički otpad infektivan, kako bi se primenili svi principi predostrožnosti.
Zbog toga, kaže Antonis Mavropulos, predsednik ISWA – Svetske asocijacije za upravljanje čvrstim otpadom, moramo obeznediti da se povećane količine medicinskog otpada u poređenju sa uobičajenom praksom moraju tretirati i odlagati na bezbedan način. Ponekad to znači da sav medicinski otpad ne može biti apsorbovan od strane pogona za tretman medicinskog otpada i da mora biti odložen bezbedno. Sa druge strane, u velikom broju slučajeva ne postoji odgovarajući sistem za tretman medicinskog otpada, tako da deponije postaju krajnja destinacija za ovaj tip infektivnog otpada.
Odlaganje medicinskog otpada na deponije podrazumeva ozbiljne potencijalne opasnosti zbog prisustva infektivnih agensa, genotoksičnih ili citotoksičnih hemijskih jedinjenja, biološki agresivnih farmaceutika i iskorišćenih igala i špriceva. Svi radnici na deponiji moraju biti upoznati sa ovim potencijalnim rizicima i informisani o pravilnom načinu odlaganja medicinskog otpada.
Deponije
Ukoliko ne postoji termalni tretman medicinskog otpada, prva opcija je odlaganje na sanitarnu deponiju. Ako nje nema, moraju se pronaći takozvane „projektovane“ deponije, deponije sa određenim, ali ne svim elementima definisanim u okviru mera zaštite životne sredine. U svakom slučaju, mora se izbeći odlaganje medicinskog otpada na smetlišta.
Bez kontakta
Glavni cilj tokom odlaganja medicinskog otpada na deponije je da radnici ne budu izloženi riziku od infekcije, kao i da, posle odlaganja, ljudi i životinje ne mogu doći u kontakt sa medicinskim otpadom. Medicinski otpad se ne bi smeo odlagati u toku uobičajenih aktivnosti na deponiji.
Radnici moraju biti informisani, snabdeveni maskama i rukavicama, i da izbegavaju direktan kontakt sa medicinskim otpadom. Taj otpad mora biti istovaren što je moguće bliže lokaciji za odlaganje i ne sme se gomilati, nego se mora odmah po istovaru odložiti na odgovarajući način. Tako će se izbeći mogućnost da ptice, životinje ili sakupljači dođu u kontakt sa opasnim otpadom.
Ići u dubinu i izolovati
Postoji više načina da se ovo postigne. Prvi je odlaganje medicinskog otpada na dnevnoj lokaciji za odlaganje, što podrazumeva kopanje plitke rupe, odlaganje medicinskog otpada u nju, prekrivanje zemljom i slojem komunalnog otpada u sloju od najmanje dva metra. Drugi je korišćenje starog dela deponije, gde je otpad bar tri meseca star. Tu se kopa rupa debljine dva metra, ona se popunjava medicinskim otpadom do polovine, a zatim se popuni prethodno iskopanim otpadom, na šta se opet nanosi sloj zemlje. Treći način je konstrukcija posebnih jama za odlaganje, koje se moraju ograditi. To opet podrazumeva kopanje rupe dubine dva metra, koja se popunjava medicinskim otpadom, ali ne do vrha, a zatrpava se zemljom, a poželjno je i krečom. Četvrti metod je inkapsulacija, što podrazumeva korišćenje metalnih ili plastičnih kontejnera, koji se do tri četvrtine zapremine popunjavaju medicinskim otpadom. Preostalu zapreminu treba popuniti plastičnom penom, bitumenskim peskom, cementnim malterom ili glinom, kako bi taj kontejner bio zapečaćen. Kada se ta popuna osuši, kontejner se može odložiti primenom standardnih mera na deponiji, po mogućstvu na dnu dnevne lokacije za odlaganje.
Tokom pandemije, naročito ako nema termalnog tretmana medicinskog otpada, sanitarne deponije su bezbedno konačno odredište za medicinski otpad, ali samo ako se primene sve neophodne bezbednosne procedure. Međunarodna asocijacija za upravljanje čvrstim otpadom poseduje najveću online biblioteku dokumenata na ovu temu. Na kraju video priloga naći ćete link, koji vas vodi do preko 4000 dokumenata, od kojih i 150 na temu upravljanja medicinskim otpadom.

Podelite
        
  
    
       

4 Comments

  1. sjajno. poenta je da se otpad vec baca u kontejnere, da se niko o takvom otpadu ne brine, a epidemija traje mesec dana. medicinski otpad je razbacan svuda po srbiji. e sad, postavlja se pitanje, zasto i vi to na ovom portalu hrabrite, postavljajuci ovakve tekstove, kada se zna da je who
    izdao uputstvo da se medicinski otpad tretira autoklaviranjem ili insineracijom, ili drugim priznatim metodama? kakve jame? kakve deponije?

    1. U okolonostima pandemije, deo kućnog otpada postaje potencijalno toksičan medicinski otpad (upotrebljene zaštitne rukavice i maske)… Tekst i uputstva se odnose na tu vrstu otpada. Vrlo rado ćemo objaviti Vašu ideju kako taj otpad u potpunosti, bezbedno i izvodljivo tretirati autoklaviranjem ili inseneracijom.

  2. Neverovatno gde opasan otpad završava!!! Pa ljudi, ovaj otpad mora da se tretira !!!!!!!! Ne da se zakopava ili razbacuje po komunalnim deponijama!

Comments are closed.