Razviti održivi sistem upravaljanja otpadom

Razviti održivi sistem upravaljanja otpadom

Obezbediti uspostavljanje funkcionalnog sistema za primarnu selekciju komunalnog otpada i lokalnog tretmana kako bi se smanjile količine koje se odlažu na deponiju, a povećale količine iz kojih se mogu dobiti korisne materije i energija, definisati odgovornosti i funkcionalan sistem za odvojeno prikupljanje opasnog otpada i posebnih tokova otpada, obezbediti potpunu pokrivenost uslugom prikupljanja komunalnog otpada svih fizičkih i pravnih lica, kao i infrastrukturu potrebnu za jasno utvrđivanje količina komunalnog otpada koji se prikupi u svakoj jedinici lokalne samouprave, uz poštovanje propisa u oblasti upravljanja otpadom neki su od zaključaka konferencije „Upravljanje otpadom i cirkularna ekonomija” koja je, u organizaciji Udruženje Inženjeri zaštite životne sredine, održana danas u Privrednoj komori Vojvodine.

Pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine Nemanja Erceg, predstavljajući Akcioni plan 2022–2024, koji je proistekao iz Programa upravljanja otpadom od strane Republike Srbije 2022–2031, iz kojeg je proistekao i Akcioni plan 2022–2024, istakao je da su najvažniji ciljevi iz strateških dokumenata za odgovorno upravljanje otpadom, koje bi trebalo da postignemo, separacija otpada kroz primarnu i sekundranu separaciju iz domaćinstava i razdvajanje otpada u industriji, jačanje kapaciteta pokrajinskih institucija i lokalnih samouprava u ovoj oblasti, kao i adekvatno skladištenje i tretman industrijskog otpada. Erceg je naglasio i da bi bilo značajno da primenimo cirkularnu ekonomiju i na odgovarajući način iskoristimo neiskorišćene resurse iz otpada kako bi sačuvali životnu sredinu.

Prema njegovim rečima, trenutno znamo gde završava 40 odsto industrijskog otpada, a Akcionim planom je predviđeno da to bude preko 80 odsto.

– Za opasan otpad, za koji je potrebno uraditi najavu kretanja, moramo znati stoprocentno gde završava. Naravno, kontrola je bitna i kod neopasnog otpada, s tim da on nema isti uticaj na životnu sredinu kao ovaj prvi – naglasio je Erceg.

Erceg kaže da je iskorišćenost ukupnog otpada u Srbiji je izuzetno mala i navodi da je to, na primer, u Gradu Novom Sadu svega četiri posto, a u Subotici pet posto.

– Svaka lokalna samouprava trebalo bi da ima ima svoj prostor – dvorište, gde će otpad, prvenstveno sakupljen od građana, predati na sanitarnu deponiju – izjavio je Erceh i najavio potpisivanje ugovora naredne nedelje u okviru konkursa čiji je cilj infrastrukturno opremanje jedinica lokalne samouprave povodom izgradnje transfer stanica i reciklažnih dvorišta.

Mira Radenović, članica Gradskog veća za imovinu i imovinsko-pravne poslove, zaštitu životne sredine, održivi razvoj i energetsku efikasnost saopštila je da je Grad Novi Sad, kao nosilac aktivnosti u Regionu je, uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine, tokom ove godine izradio potrebnu dokumentaciju za izgradnju Regionalnog centra za upravljanje otpadom koja je prošla sve potrebne verifikacije nadležnih organa. Sva dokumentacija je proverena i pozitivno ocenjena i od strane stručne komisije Evropske unije.

– Jedan od dokumenata koji je dobio pozitivnu verifikaciju stručne komisije Evropske unije je i Studija o proceni uticaja na životnu sredinu, što dodatno potvrđuje da je obezbeđena najveća moguća zaštita životne sredine i zdravlje ljudi – naglasila je Radenović.

Kao najpovoljnija lokacija za izgradnju Regionalnog centra za upravljanje otpadom, sa sanitarnom deponijom i pratećim objektima, odabrana je lokacija u Novom Sadu, neposredno uz nesanitarnu deponiju/smetlište.

– Sama deponija, kao i prateći objekti, među kojima su reciklažno dvorište i hala za separaciju otpada, postrojenje za mehaničko-biološki tretman otpada, digestor za proizvodnju biogasa, zatvorena baklja za spaljivanje deponijskog gasa, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, konstruisani su tako da obezbeđuju zaštitu životne sredine. A planirano zaštitno zelenilo u širini i do 150 m, kao i barijera za zaštitu od buke, osim zaštitne funkcije, doprineće i vizuelnom izgledu prostora – izjavila je Radenović.

Predviđeno je odvojeno sakupljanje otpada, tzv. „suva kanta“ i „mokra kanta“. U „suvoj kanti“ će se sakupljati otpad koji je moguće reciklirati, a u „mokroj kanti“ ostali komunalni otpad koji je uglavnom organskog porekla. Sistem od dve kante je dopunjen je zasebnim sakupljanjem frakcija otpada (papir, staklo, plastika i metal).

On naglašava da će u Regionalnom centru za upravljanje otpadom u Novom Sadu prvi put u Srbiji biti urađen kompletan tretman komunalnog otpada, da je predviđen mehaničko-biološki tretman koji podrazumeva bio-sušenje uz proizvodnju visoko kalorijske frakcije čvrstog goriva, odnosno RDF-a (“refuse derived fuel”).

– Sav otpad koji dođe u Regionalni centar će biti podvrgnut tretmanu u zatvorenom prostoru, a samo do 10% otpada će biti odloženo na sanitarnu deponiju – najavila je Radenović.

Poseban deo za tretman „bio otpada“, koji nastaje prilikom uređenja zelenih površina u Gradu, obavljaće se na kompostilištu gde je u toku završetak prve faze. Kompostilište bi trebalo da ima kapacitet 5.000 tona godišnje i da proizvodi kompost visokog kvaliteta, a te količine biće dovoljne JKP „Gradskom zelenilu“ da njima prihrani sve zelene površine u gradu.

Građani i građanke Novog Sada spremni su i motivisani da odvojeno odlažu otpad nastao u domaćinstvu rezultat je istraživanja na temu „Informisanost, navike i stavovi stanovništva o odvojenom sakupljanju komunalnog i drugog kućnog otpadau  Gradu Novom Sadu“, koji je predstvaila Ivana Milovac iz Udruženja Inženjeri zaštite životne sredine. Prema njenim rečima 92,2% ispitanika/ca prihvatilo bi sistem suve i mokre kante, a reciklažna dvorišta koristilo bi njih 84,2%. Kao motive koji ih pokreću da odvojeno odlažu otpad navedeno je da to uključuje i opšte dobro i zdraviju životnu sredinu. Međutim, kao prepreku za korišćenje reciklažnih dvorišta ispitanici su izdvojili nedostatak automobila, nemogućnost odlaska do planiranog prostora zbog starosti i slično.

Sa pojmom cirkularne ekonomije upoznato je oko četvrtina učesnika ispitivanja. Ipak, primetno je da već postoje navike koje se tiču ciruklarne ekonomije i odvajanja otpada i nastojanje da i mimo sistema smanje količinu otpada koji generišu.

Kako je pokazalo istraživanje, kao teme o kojima je potrebna edukacija Milovac je izdvojila recikliranje, praktične informacije gde se mogu odneti stvari na reciklažu, reciklažno dvorište, kao i cirkularna ekonomija, sistem odlaganja i razdvajanja otpada, načini rešavanja divljih deponija, kompostiranje, učenje o štetnosti određenih vrsta otpada i drugo.

Igor Jezdimirović, iz Udruženja Inženjeri zaštite životne sredine, istakao je da studija „Polazne osnove za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji“, koju su pripremili, predstavlja tek prvi korak u sagledavanju izazova sa kojima se suočavamo kada model cirkularne ekonomije pokušamo da praktično primenimo na jedinici lokalne saomouprave u Srbiji.

– Studija sublimira rezultate do kojih smo došli tokom skoro trogodišnjeg rada na izradi lokalnih studija u 40 lokalnih zajednica sa željom da skrenemo pažnju na uočene izazove i probleme i da damo predlog mera za njihovo rešavanje – kazao je Jezimirović i dodao da je prilikom izrade studije ogroman problem predstavljalo nepostojanje ne samo ažuriranih, već bilo kakvih podataka o tačnim količinama i sastavu otpada, koje je u nekim slučajevima bilo nemoguće „iskopati“.

Zato, kao jednu od prvih mera koju bi trebalu sprovesti Jezidmirović navodi osiguravanje poštovanja propisa u oblasti upravljanja otpadom kako bi se dobile tačne količine i tačan morfološki sastav generisanog otpada i te podatke učiniti transparentnim i otvorenim.

– Kao neke od mera koje bi trebalo sprovesti su obezbeđivanje potpune pokrivenosti uslugom prikupljanja komunalnog otpada svih fizičkih i pravnih lica, kao i infrastrukture potrebne za jasno utvrđivanje količina komunalnog otpada koji se prikupi u svakoj jedinici lokalne samouprave. Od velikog značaja je uspostavljanje funkcionalnog sistema za primarnu selekciju komunalnog otpada i lokalnog tretmana kako bi se smanjile količine koje se odlažu na deponiju, a povećale količine iz kojih se mogu dobiti korisne materije i energija – saopštio je Jezdimirović.

Prema njegovim rečima u sprovođenje predloženih mera aktivno učešće bi trebalo da uzmu svi od jedinica lokalne samouprave, njihovih preduzeće kojima je poverena delatnost upravljanja komunalnim otpadom, Autonomne Pokrajine Vojvodine, preko resornog Ministarstva zaštite životne sredine, Agencije za zaštitu životne sredine, drugih nadležnih ministarstva i nadležnih inspekcijskih službi, Privredne komore Srbije, Privredne komore Vojvodine do organizacija civilnog društva.

Jezdimirović sikoristio priliku da najavi kratke filomove koje su, u okviru projekta „Zeleni inkubator“, snimili na temu cirkularne ekonomije, među kojima su filmovi o reciklažnim dvorištima, kompostoranju, odlaganju otpada od hrane i ulja, a koji se mogu preuzeti sa sajta Inženjera za zaštitu životne sredine.

Konferencija „Upravljanje otpadom i cirkularna ekonomija“ realizuje se u okviru projekta „Zeleni inkubator“, koji sprovodi „Beogradska otvorena škola“, u saradnji sa „Mladim istraživačima Srbije“ i „Inženjerima zaštite životne sredine“, uz podršku Evropske unije, kao i Privredne komore Vojvodine i Omladinskog saveza udruženja OPENS.

Podelite