Koliko para, toliko zdravlja: Kako se finansira zaštita životne sredine iz lokalnih budžeta?

Koliko para, toliko zdravlja: Kako se finansira zaštita životne sredine iz lokalnih budžeta?

Zaštita životne sredine u jedinicama lokalne samouprave finasira se iz različitih izvora, od republičkih do lokalnih.

Ovaj sektor u Srbiji opterećen je brojnim problemima, uključujući i nedovoljno prihoda iz naknada za zaštitu i unapređenje životne sredine i nenamensko trošenje ovih sredstava.

Budžetsko trošenje za zaštitu životne sredine podrazumeva različite stavke poput upravljanja otpadom i otpadnim vodama, smanjenja zagađenosti, zaštite biljnog i životnjiskog sveta, i drugo.

Problemi koje su istraživači identifikovali a pripadaju ovoj oblasti, da pravna regulativa nije dovršena, da je izveštavanje o ulaganjima nepouzdano, te da je odlučivanje na lokalnom nivou netransparentno, uz potpun izostanak učešća građana.

Ekološki centar „Stanište“ je utvrdio da veliki broj lokalnih samouprava iznose namenjene za zaštitu životne sredine nije trošio, već da ih je prenosio u naredne godine. Naveli su i česte primere nenamenskog korišćenja, specifično u okviru stavke „zaštita biljnog i živoinjskog sveta“. Dok su ciljevi stavki koje se finansiraju pod ovom klasom u vezi sa zaštitom i očuvanjem biljnih i životinjskih vrsta, pojedine lokalne samouprave su ova sredstva koristile za suzbijanje komaraca i krpelja, hvatanje pasa lutalica, rad službe zoohigijene, i slično.

Utvrđeno je i da je veliki broj opština i gradova, u visokim iznosima, subvencionisao lokalna javna komunalna preduzeća, za programe koji se evidentiraju kao zaštita životne sredine.

Ovakvo trošenje budžeta prevashodno namenjenog za zaštitu životne sredine za emisiju „Eko grad“ komentarisao je i Igor Jezdimirović iz Udruženja „Inženjeri zaštite životne sredine“.

Više sazanjate u emisiji „Eko grad“ autorke Dragana Prica Kovačević ili u tekstu na portalu Radija 021

Fotografija, autorska prava: Freepik Company S.L

Podelite