Recikliranje: Ko vrati ambalažu da dobije nadoknadu

Recikliranje: Ko vrati ambalažu da dobije nadoknadu

Kada ćemo početi da zarađujemo više novca od reciklaže otpada. Veliki problem što nema selekcije đubreta u domaćinstvima. Za uspostavljanje sistema upravljanja deponijama potrebno 1,5 milijardi evra.

Od tona đubreta koje se gomilaju svakog dana u Srbiji, kroz reciklažu prođe svega 10 odsto. Ostatak završava na deponijama, dok je trenutno najveći problem medicinski, infektivni i opasni otpad, koji se izvozi u druge zemlje. Pomak je napravljen u ambalaži, čija reciklaža je skočila sa 23 na 40 odsto za pet godina, kažu za „Novosti“ u Agenciji za zaštitu životne sredine.

Na deponije u Srbiji pristiže 250.000 tona đubreta godišnje, ali ono mahom ostaje neiskorišćeno i zagađuje životnu sredinu.

Firmama za reciklažu motiv je novac i država treba da im obezbedi uslove neophodne za rad. Osim toga, treba dati podsticaj građanima. Na probleme u ovoj oblasti ukazuju iz Udruženja reciklera Srbije, gde ističu da je država prepoznala probleme i još 2003. usvojila nekoliko strategija, ali su primena rešenja i rezultati u praksi izostali.

– Novca za zaštitu životne sredine ima jer je od ekoloških taksa tokom prošle godine prikupljeno 11,5 milijardi dinara. Naplate rastu svake godine, ali je problem što prikupljeni novac ne ide u Zeleni fond – ističe Suzana Obradović, generalna sekretarka Udruženja reciklera.

Dodatni problem je što je sistem separacije, odnosno razdvajanja komunalnog otpada, još na samom začetku. To je prvi korak ka reciklaži i jedan od razloga što Srbija prerađuje mali procenat smeća, u odnosu na zemlje centralne i istočne Evrope.

– Razdvajanje otpada u domaćinstvima je ključno. Ipak, stiglo se samo do toga da je nekoliko lokalnih samouprava počelo da deli domaćinstvima posebne kante za papir, staklo i plastiku – pojašnjava Suzana Obradović i dodaje da su postrojenja za separaciju otpada u okviru samih deponija retkost.

Prema proceni Fiskalnog saveta, za uspostavljanje sistema upravljanja otpadom koji bi bio efikasan, potrebno je uložiti 1,5 milijardi evra. Najavljen je projekat za uspostavljanje primarne selekcije otpada u nekoliko regiona i gradova, koji se finansira iz Fondova EU, ali neophodno je aktivnije učešće lokalnih samouprava i ministarstva, kaže naša sagovornica.

izvor: www.novosti.rs

foto: Z.Knežević/www.novosti.rs

Podelite