Rezultati opština sa „nula otpada“ u Sloveniji

Rezultati opština sa „nula otpada“ u Sloveniji

U 2021. godini sedam novih opština se uključilo u mrežu „nultog otpada“, i to opština Kranj sa okolnim opštinama Naklo, Preddvor, Šenčur i Jezersko i opštinama Škofja Loka i Železniki. U Gorenjskoj imamo ukupno 10 opština koje su se obavezale na smanjenje otpada i bolje rukovanje njime. Dugoročni cilj je i regionalna saradnja i optimizacija sprovođenja mera „nula otpada“ u ovoj oblasti.

Za novopridružene opštine ova pandemijska godina predstavlja polaznu tačku i upoznavanje sa konceptom zero otpada. Već 2022. godine aktivno su krenuli u realizaciju postavljenih mera iz strategije „nula otpada“. Događaji uživo su ponovo bili u jeku, pa smo održali radionice za organizatore događaja u raznim opštinama o smanjenju količine otpada i boljem odvojenom prikupljanju. Neki organizatori su se konkretno pozabavili ovim uvođenjem povratnih naočara, koje su, uprkos nekim izazovima, donele dobre odzive. Pratili smo odbačenu hranu na Škofjeloškoj, a zajedno sa predstavnicima Komunale Kranj obišli smo dobre prakse opštinskog preduzeća Contarina kod Treviza, Italija.

Kakav trend pokazuju analize sortiranja mešovitog otpada?

Danas se suočavamo sa velikim izazovom sve veće količine otpada. Od 2019. godine sve opštine sprovode sortirne analize za utvrđivanje sastava mešovitog otpada. One su pre svega pokazatelj koji otpad, i pored postizanja visokog udela odvojeno sakupljenog otpada, i dalje ostaje u crnim kantama. Tako, na osnovu analiza sortiranja koje smo sproveli u našim opštinama „nultog otpada“, primećujemo da najveći udeo čini biorazgradivi kuhinjski otpad i otpad iz restorana (od 7-40%), za koji znamo da je otpad koji najviše zagađuje sve ostale i samim tim smanjuje mogućnost da se drugi još uvek korisni otpad dodatno eliminiše. Odeće i tekstila (takođe upotrebljivog) ima još dosta, od ostalog otpada najviše je bilo pelena, ostataka građevinskog materijala, keramike i izmeta sitnih životinja. Ovo daje opštinama odlične smernice o tome kom otpadu treba posvetiti posebnu pažnju i podići svest.

Ponovna upotreba

Važno je da građani na svakom lokalnom području imaju mogućnost i mesto gde mogu da poklone korisne stvari i gde mogu da ih kupe po povoljnim cenama. Podstičući ponovnu upotrebu i obradu korišćenih predmeta, sprečavamo da ovi predmeti prerano završe na sve skupljem odlaganju. Stoga ovakva praksa donosi i ekonomske uštede. Istovremeno, otvaraju nova radna mesta i, kada su u formi centra za učenje, podstiču i kreativnost i zelena zanimanja budućnosti. Ponovna upotreba se takođe podstiče kroz razne razmene (odeća, knjige, školski pribor, itd.) i biblioteke.

U opštinama, u saradnji sa kompanijom ZEOS, postoje kutovi za prikupljanje još upotrebljive električne i elektronske opreme. Ovo promoviše cirkularnu ekonomiju u oblasti e-opreme i naglašava ekološki i društveni aspekt očuvanja i produženja veka trajanja uređaja. Nekoliko puta godišnje opštine organizuju i mobilno prikupljanje e-uređaja.

Takođe, bliži se rok za obavezno prikupljanje otpadnog jestivog ulja, a naše opštine to vredno prate, zbog čega se sabirna mesta množe. Komunala Kranj je korisnicima u blizini novoinstaliranih sabirnih punktova dala namenske kontejnere za sakupljanje od 2,2 litra, koji su od pomoći za odvajanje i distribuciju. Inače, nakon kuvanja, kada se ulje ohladi, možete ga procediti u bilo koju plastičnu ili staklenu posudu i odneti u najbliži sabirni centar za otpad, ili sadržaj preliti na ulično sabirno mesto za otpadno ulje.

Komunikacija sa komunalnim preduzećem i opštinama i uspostavljanje i izgradnja odnosa sa ključnim građanima takođe značajno doprinosi ostvarenju ciljeva nultog otpada. Osnovni cilj ekološke svesti je stvaranje svesti da je svaki pojedinac odgovoran za životnu sredinu. Nalazimo da postoje velike razlike u ekološkoj svesti među korisnicima, zbog čega su očekivanja korisnika za komunikaciju sve konkretnija i zahtevnija.

Pregled rezultata

I pored svih izazova i ograničene implementacije pojedinih mera, rezultati su zadovoljavajući, ali u odnosu na prethodnu godinu (2020.) pokazuju minimalan napredak u pojedinim opštinama. Ipak, većina opština sa „nultim otpadom“ izdvaja se u poređenju sa slovenačkim prosekom po manjim količinama generisanog otpada i manjim količinama mešanog komunalnog otpada. U međuvremenu, udeo odvojeno sakupljenog otpada još uvek nije veći od nacionalnog proseka u svim opštinama sa „nultim otpadom“.

 

Opština Br. stanovnika  2021 Generisani otpad u 2020  kg/stanovniku Generisani

odpad u 2021  kg/stanovniku

MKO u 2020 kg/stanovniku MKO u 2021 kg/stanovniku Udeo odvojenog sakupljanja 2020 u % Udeo odvojenog sakupljanja 2021 u %
Ljubljana 294.113 375 / 102 / 70 /
Vrhnika, Log-Dragomer
in Borovnica
25.922 379 368 63 63 83 83
Naklo 5.431 358 355 71 67 80 81
Šenčur 8.829 382 357 73 74 81 79
Kranj 57.185 347 343 74 74 79 78
Slovenske Konjice 15.263 355 336 80 83 76 75
Slovenija 2.108.708 489 518 136 135 72 74
Gorje 2.800 296 271 73 74 75 73
Škofja Loka 23.462 275 280 73 75 73 73
Bled 8.239 455 457 132 137 71 70
Preddvor 3.780 210 211 76 66 64 69
Železniki 6.699 190 190 63 62 67 67
Žalec 21.492 399 434 144 142 64 67
Radovljica 19.195 361 367 120 124 67 66
Jezersko 666 366 317 131 129 61 59

 

Svi navedeni podaci potiču iz izveštaja i zapisnika odbora za nulti otpad opština i iz Zavoda za statistiku Slovenije koji koristi drugačiju metodologiju, pa podaci za Sloveniju nisu potpuno uporedivi sa opštinskim.

Piše: Žaklina Žnajder

Preuzeto sa sajta Zero Waste

Podelite