Funkcionalan Zeleni fond i hrabre reforme – put do uspešnog upravljanja otpadom i zdrave životne sredine

Funkcionalan Zeleni fond i hrabre reforme – put do uspešnog upravljanja otpadom i zdrave životne sredine

Nedavno formiranje Saveza za zaštitu životne sredine u okviru NALED-a povod je za intervju sa Slobodanom Krstovićem, menadžerom za regulatornu reformu NALED-a.

Kako procenjujete i ocenjujete aktuelnu ekološku politiku u našoj zemlji, budući da je njeno unapređenje navedeno kao primarni motiv formiranja Saveza za zaštitu životne sredine?

Formalno posmatrano, ekološka politika spada u “mlađe” javne politike, tako da su i iskustva zemalja EU zapravo iskustva iz proteklih tridesetak godina. Svesni smo koliko se Srbija (nije) bavila ekologijom u tom periodu. Zato je sada važno, kada je ta tema podignuta na viši nivo, bar iz ugla pristupanja Srbije Evropskoj uniji, kontinuirano podizati svest o značaju ove teme i sinergičnim pristupom svih zainteresovanih strana pokušati da napravimo pomak u ovoj oblasti.

To je bila osnovna zamisao NALED-ovog Saveza za zaštitu životne sredine. On je upravo osnovan sa ciljem da se unapredi i poboljša upravljanje u ovoj oblasti tako što će na jednom mestu okupiti društveno odgovorne kompanije, gradove, opštine i udruženja sa ciljem podsticanja održivog razvoja, a uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine. Ideja nam je da članovi Saveza svoje kapacitete, znanje i stručnost stave u funkciju zajedničkih ciljeva i time daju svoj doprinos očuvanju životne sredine.

Mi smo u samoj Povelji Saveza dali kratku procenu aktuelne ekološke politike u Srbiji, kako bismo se kasnije ciljano bavili tim temama. Pomenuću samo neke:

  • Trenutni modeli finansiranja projekata u oblasti životne sredine su neodrživi;
  • Naknade za korišćenje javnih dobara iz oblasti životne sredine i dalje nisu precizno definisane;
  • Podaci u vezi za izvorima zagađivanja su i dalje na izuzetno niskom nivou;

  • Nizak nivo primarne selekcije otpada i nepostojanje dobre sakupljačke mreže….

Da li bi se, po Vašem mišljenju, dosadašnje usaglašavanje domaćih propisa sa EU regulativom, kao i primenljivost do sada usklađenih propisa, moglo pozitivno oceniti?

Pregovaračko poglavlje 27 koje se odnosi na zaštitu životne sredine je najobimnije poglavlje u smislu usaglašavanja domaćih propisa sa zakonodavstvom EU, tako da bi i procena dosadašnjeg usaglašavanja bio jedan obiman zadatak. Iz tog razloga bih voleo da se fokusiram na sektor otpada, jer je to deo kojim se NALED do sad primarno bavio kroz reformu regulative ali i projektno. Okvirna direktiva o otpadu uvrštena je u nacionalno zakonodavstvo kroz odredbe Zakona o upravljanju otpadom i više od 50 podzakonskih akata, ali ono što još uvek nije u potpunosti preneto jesu ciljevi za ponovnu upotrebu i recikliranje, odgovornost proizvođača za upravljanje otpadom, zasebno prikupljanje otpada i prerada biološkog otpada – dakle konkretne teme na koje su projekti NALED-a usmereni.

Bitno je naglasiti da Zakon o upravljanju otpadom ne pruža zakonski okvir za uspostavljanje kolektivnih šema u skladu sa principom „odgovornosti proizvođača“, dalje nije propisano ko i na koji način izračunava i snosi odgovornost za ciljeve ponovne upotrebe/reciklaže/iskorišćenja. Nema ni investicija u sakupljačku mrežu.

Situacija u Srbiji je takva da je Ministarstvo zaštite životne sredine sa jedne, a recikleri sa druge strane, a između je veliki jaz u edukaciji, od poslovnih subjekata do lokalnih vlasti. Saradnja između Ministarstva i lokalnih samouprava, kao i međusobna saradnja lokalnih samouprava ne funkcioniše u smislu tehničke podrške i razmene iskustava.

Sve ovo što govorim su podaci iz Analiza rađenih u okviru projekata koje NALED sprovodi i mi tu vidimo prostor u kome NALED moze da pruži podršku, što kroz novoformirani Savez, što kroz projektne aktivnosti, ali i kroz redovne aktivnosti naše Izvršne kancelarije.

Tako da, generalno gledano, dosta je urađeno, domaće zakonodavstvo je u velikoj meri usklađeno sa zahtevima EU, ali postoji još jako puno prostora za unapređenje, za jasno razgraničenje uloga i odgovornosti i pojednostavljenje procedura.

Kakvo je Vaše viđenje sadašnjeg sistema finansiranja životne sredine u našoj zemlji i ima li mogućnosti za njegovo unapređenje?

Finansiranje zaštite životne sredine je jedan od najvećih izazova za Republiku Srbiju u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Prema trenutnim procenama Ministarstva za zaštitu životne sredine biće potrebno investirati preko 8 milijardi eura u sektor otpada i voda. Potrebno je planirati približno 100 miliona eura za implementaciju projekata do ulaska Srbije u Evropsku uniju i do 400 miliona u godinama posle toga. Potrebno je započeti pripremu prosečno 8 novih projekata godišnje do pristupanja i 32 projekta nakon pristupanja, ako računamo da će Srbija postati punopravna članica 2025. godine. Čak i ako se ta godina pomeri za kasnije, situacija neće biti mnogo relaksiranija. Zbog veličine problema, pristup upravljanju investicijama u oblasti životne sredine mora biti potpuno izmenjen. Nedavno usvojene promene Zakona o zaštiti životne sredine kojima su otvorene mogućnosti za kofinansiranjem EU i bilateralnih projekata i godišnji izveštaji Evropske komisije pokazuju da EU takođe prepoznaje značaj uspostavljanja delotvornog i stabilnog sistema i finansiranja životne sredine.

Jedan od elemenata stabilnosti takvog sistema bio bi funkcionalan Zeleni fond. NALED je ovo prepoznao i formulisao u svojoj Sivoj knjizi. Uspostavljanje operativnog Zelenog fonda, koji bi bio projektno orijentisan sa jasno definisanim pravnim okvirom, je preduslov za transparentno i održivo finansiranje mera iz oblasti zaštite životne sredine. Predlog rešenja podrazumeva usvajanje Zakona o Fondu za zaštitu životne sredine kojim se osniva ovaj Fond, sa jasno definisanim nadležnostima, pravima i obavezama, i kao takav bi bio centralni instrument za finansiranje i kofinansiranje u sektoru životne sredine. Ova reforma je jedna od sistemski prioritetnih reformi i kao takva zaslužuje da se nađe i u strateškom dokumentu „Plan ekonomskih reformi rada Vlade – ERP“.

Predstavite nam ukratko dosadašnje aktivnosti NALED-a u oblasti zaštite životne sredine i upravljanja otpadom?

Naled je unazad 3 godine izuzetno aktivan kada govorimo o temama i predlozima vezanim za unapređenje sistema upravljanja različitih tokova otpada. Tu pre svega mislim na posebne tokove otpada, što je npr. tema projekta koji za cilj ima pravilno upravljanje električnim i elektronskim otpadom, realizovan u saradnji sa Nemačkom razvojnom saradnjom GIZ i kompanijama Gorenje i Coca Cola. U okviru projekta unapređen je softver za finansijske instrumente u Ministarstvu zaštite zivotne sredine i Nacionalni registar izvora zagađivanja u Agenciji za zaštitu zivotne sredine. Od situacije gde je uz velike napore jedva 70% obveznika na vreme izveštavalo Agenciju za zaštitu životne sredine o količini stavljenih električnih i elektronskih proizvoda na tržište Republike Srbije, možemo se pohvaliti da je to sada na nivou od nekih 95% ( 5778 izveštaja od ukupnog broja 6142 koliko ima obveznika).

NALED je uzeo akivno učešće i predložio prelazno rešenje vezano za ekološku naknadu koja je početkom meseca usvojena kroz Uredbu za zaštitu i unapređenje životne sredine. Ovakvo rešenje omogućiće lokalnim samoupravama određeni nivo prihoda koji nisu uspeli da naplate po staroj uredbi. Paralelno, vodili smo računa da taj iznos naknade koju plaćaju kompanije bude izbalansiran tj. primeren veličini i stvarnom negativnom uticaju na životnu sredinu. Ovakvo prelazno rešenje je najmanje „nepravično“, i zapravo insistiramo na daljoj reformi i izmeni Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara u narednoj godini, kako bismo u potpunosti ispoštovali princip „zagađivač plaća“, omogućili lokalniom samoupravama predvidive prihode i nagradili kompanije koje ulažu u sisteme zaštite i prevencije zagađenja životne sredine.

Formiranje još jednogSaveza u okviru NALED-a pretpostavlja i uspešne aktivnosti ostalih, prethodno oformljenih Saveza?

Kako sam ranije pomenuo Savez za zaštitu životne sredine je šesti po redu u okviru NALED-a, a rezultati govore u prilog osnivanju ovih tela.

Pomenuću samo neke od aktivnosti koje su realizovane kroz Saveze kao što su: Reforma sistema upisa svojine i uvođenje elektronskih građevinskih dozvola, uvođenje sistema sezonskog zapošljavanja radnika, izrada i sprovođenje Nacionalnog programa za suzbijanje sive ekonomije (Savez za fer konkurenciju je deo vladine Stručne grupe za suzbijanje sive ekonomije u kojoj se nalaze predstavnici resornih institucija – ministarstava finansija, privrede, pravde, državne uprave, unutrašnjih poslova i trgovine, Poreske uprave, Uprave carina, inspekcijskih organa, Republičkog sekretarijata za javne politike). Ulazak Saveza za fer konkurenciju u Stručnu grupu je prvi put da je država uključila privredu u definisanje sistemskih rešenja koja će dati dugoročne rezultate u smanjenju obima sive zone u Srbiji). Savez za fer konkurenciju je inicirao i učestvovao u nagradnoj igri „Uzmi račun i pobedi” 2018. godine, gde je nagradna igra deo mera iz akcionog plana kao i npr. olakšice za zapošljavanje radnika u prvoj godini poslovanja.

Kako biste, u nekoliko rečenica, formulisali prioritetne aktivnosti kada je u pitanju unapređenje u oblasti upravljanja otpadom i zaštite životne sredine?

Pitanje zaštite životne sredine je pitanje svih nas. Istorijsko zagađenje i nebriga celokupnog društva polako dolaze na naplatu u najširem smislu te reči ( smrtnost od posledica aerozagađenja, zagađenja vode, finansijski troškovi za sanacije posledica elementarnih nepogoda itd…).

Ključno je preuzeti inicijativu i definisati prioritete uz adekvatan plan finansiranja tj. ulaganja u oblast zaštite životne sredine. Prioriteti su svakako otpadne vode, komunalni otpad, i remedijacija zemljišta.

Nedovoljni kapaciteti institucija iziskuju pomoć i uključivanje civilnog društva u kontinuiran proces unapređenja propisa i pune implementacije istih. Na žalost i pored određenog stepena aktivizma ( koji se najčešće svodi na uzbunjivanje kada se nešto već dogodi) ne prepoznaju se organizacije koje rešenjima i kapacitetima mogu da doprinesu sveobuhvatnoj, sistemskoj reformi. Mi ćemo u narednoj godini kroz aktivne projekte, rad Saveza za zaštitu životne sredine i izradu predloga Programa za uvođenje cirkularne ekonomije u Republici Srbiji dati svoj nesebičan doprinos kako bismo pokrenuli reformu, nudeći izbalansirana rešenja prihvatljiva za privredu i lokalnu samoupravu, uz napomenu da nam je u svemu ovom, opšti interes (građani) prioritet.

Podelite
        
  
    
       

1 Comment

  1. Imao sam priliku da slusam ovog gospodina na nekim debatama i zaista bih zeleo da pohvalim njegovu strucnost, entuzijazam i posvecenost ovom problemu sa kojim se sve vise suocavamo. Iskreno se nadam da ce uspeti da uz podrsku NALEDa ovaj savez napravi dobre rezultate.

Comments are closed.