Korak do reciklaže stakla u Srbiji

Korak do reciklaže stakla u Srbiji

Nakon preuzimanja Srpske fabrike za reciklažu Grejač, angažovani ste na podizanju sakupljačke mreže koja je gotovo potpuno izgubljena nakon vlasničke transformacije. Koji su glavni izvori sakupljanja i koje vrsta stakla preuzimate?

Nakon preuzimanja SFR Grejač i mog angažovanja od strane vlasnika bilo je potrebno vremena da se priča sakupljanja stakla pokrene sa naše strane.

Tokom 2020. godine smo imali gomilu problema koje smo morali da rešavamo u hodu, od pravne forme firme, dozvole za rad, dozvole za izvoz i još mnogo druge problematike.

Uspeli smo da tokom godine pandemije stabilizujemo kompletno poslovanje i da pritom uvedemo neke novine na tržišu stakla.

Ono što mi možemo da tretiramo u našim pogonima je sledeće: Staklo od prozora različitih vrsta (bez stakla sa primesama – ogledala, pamplexa i armirana), ambalažno staklo, staklo od vozila (bez stakla sa primesama – šoferšajbne), staklo od elektronskih uređaja (veš mašine, rashladni uređaji, izolatori), deponijsko staklo.

Da li sarađujete sa firmama koje preuzimaju građevinski otpad? Gde završava ravno staklo koje nastaje rušenjem starih objekata? Trenutno se recimo renovira Beograđanka, šta će biti sa staklom koje se ukloni i kako to zakon reguliše?

Nakon tretmana stakla u našim pogonima, staklo ide na topljenje u staklarama u Bugarskoj i koristi se za pravljenje staklene ambalaže.

Naši glavni izvori sakupljanja stakla su proizvodnje koje pripremaju stakla za prozore, recikleri eleketronskih uređaja, recikleri automobila i sakupljači ambalažnog stakla.

Ove godine smo počeli sa razvojem naše sakupljačke mreže za ambalažni otpad koja obuhvata Horeka kanal. U pitanju je Kopaonik, Prokuplje, Sokobanja, Aleksinac, Leskovac, Bujanovac i dr. Pored toga sa naši partnerima radimo na razvoju sakupljanja u Horeka kanalu po drugim gradovima,.

Imamo dobru saradnju sa operterima ambalažnog otpada kao što su Sekopak, Uni Eko Pak, Ekostar Pak, koji nam mnogo pomažu u samoj organizaciji sakupljanja ambalažnog otpada.

Za sve gore navedene vrste stakla, osim ambalažnog stakla, trošak samog sakupljanja je pao na sama pravna lica koja moraju da obezbede sredstva kako bi zbrinuli otpad.

Svi znamo da je staklo jeftina sirovina i trošak transporta predstavlja ogroman problem za nas sakupljače.

Potrebne su specijalne posude, specijalan transport i još mnoge druge stavari, kako bi se otpadno staklo adekvatno dopremilo do naših pogona.

Dok god nema naknade za sakupljanje drugih vrsta stakla, a da nije ambalaža, mnogo je teže organizovati samo sakupljanje.

Sa firmama iz građevinskog sektora za sada nemamo saradnju, ali možemo da preuzimamo staklo koje dolazi iz rušenja ili zamene.

Mi smo dobili upit za Beograđanku i prosledili ponudu, ali nismo dobili posao.

Veliki je problem što građevinske firme biraju između deponovanja i reciklaže otpada i rukovode se logikom manjeg troška zbrinjavanja otpada, a to je trenutno deponovanje otpada.

Nadam se da će se takav način razmišljanja u budućnosti promeniti i da će primarni cilj tih firmi biti reciklaža.

Koji su glavni izazovi sa kojima se suočavate na tržištu Srbije i da li postoji razlika u odnosu na Bugarsku u kojoj posluje vaša matična kompanija?

Što se tiče naše matične firme i sakupljanja u inostranstvu, mislim da ne zaostajemo mnogo i da to možemo da popravimo u narednom periodu. Dosta velikih prednosti ima kada je kompanija u zemlji koja je član EU.

Šta je pravac daljeg razvoja Srpske fabrike za reciklažu Grejač?

Dalji pravac razvoja SFR Grejač je u ulaganju u sam pogon i proizvodnja gotovog proizvoda od stakla, odnosno prestanak statusa otpada.

Mi trenutno radimo na tom projektu sa kolegama iz Bugarske i vršimo ispitivanje tržišta.

Naš cilj je da napravimo različite frakcije gotovog proizvoda koji bi imao široku primenu kako na našem tržištu, tako i na svetskom tržištu.

To je dug i mukotrpan put, ali se nadam da ćemo u tome da uspemo.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

SIGURNOSNO PITANJE *