Koncept „zero waste“ se odnosi na smanjenje ili potpuno eliminiranje otpada koji se stvara tijekom proizvodnih procesa, potrošnje i svakodnevnih aktivnosti. Cilj mu je maksimalno iskoristiti resurse, minimizirati upotrebu energije, sirovina i prostora za odlaganje otpada te time smanjiti negativan utjecaj na okoliš. Kada se primjenjuje u poslovanju tvrtki, koncept „zero waste“ znači da tvrtka nastoji minimizirati otpad koji proizvodi tijekom svojih operacija. To uključuje praćenje i analizu svih procesa unutar tvrtke kako bi se identificirali načini za smanjenje otpada.Primjena koncepta „zero waste“ u poslovanju ima niz prednosti, uključujući smanjenje troškova, poboljšanje reputacije tvrtke, smanjenje negativnih utjecaja na okoliš te doprinos održivosti i društvenoj odgovornosti.
Kako kompanije mogu upravljati ostacima i viškovima iz proizvodnog i opskrbnog lanca?
Upravljanje ostacima i viškovima u proizvodnom i opskrbnom lancu ključno je za efikasno poslovanje kompanija, smanjenje gubitaka i očuvanje resursa. Evo nekoliko ključnih strategija koje kompanije mogu primijeniti za upravljanje ostacima i viškovima:
Analiza potražnje i planiranje zaliha:
Potrebno je pažljivo analizirati potražnju za proizvodima kako bi se pravilno planirale zalihe. Mnoge ozbiljne prehrambene tvrtke danas imaju odjele planiranja kako bi mogle preciznije planirati proizvodnju i koordinirati je sa prodajom, odnosno opskrbnim lancima.
Optimizacija proizvodnje:
Potrebno je uskladiti proizvodnju sa stvarnom potražnjom kako bi se izbjegla prekomjerna proizvodnja i skladištenje, odnosno potrebno je pratiti proizvodne performanse i prilagoditi proizvodne kapacitete kako bi se spriječili viškovi.
Doniranje:
Treba razmisliti o doniranju neprodanih proizvoda neprofitnim organizacijama ili ih preusmjeriti prema recikliranju. To može smanjiti ukupni otpad i doprinijeti društvenoj odgovornosti kompanije.
Smanjenje otpada u proizvodnji:
Potrebno je uvesti procese koji smanjuju otpad u proizvodnji, ovo može uključivati bolje upravljanje resursima, optimizaciju procesa i smanjenje nepotrebnih koraka u proizvodnji.
Ponovna uporaba i preprodaja:
Isto tako važno je razmisliti o ponovnoj uporabi viškova u vlastitim procesima ili ih prodati drugim kompanijama koje ih mogu iskoristiti. To može generirati dodatne prihode i smanjiti otpad.
Optimizacija opskrbnog lanca:
Važno je uspostaviti dobru suradnju s dobavljačima i osigurati da opskrbni lanac bude dobro koordiniran. Potrebno je djelovati u partnerskom odnosu kako biste smanjili nepotrebne narudžbe i prekomjerno skladištenje.
Edukacija i osvješćivanje zaposlenika:
Osiguravanje svjesnosti zaposlenikao važnosti smanjenja otpada i njegovog utjecaja na poslovanje iedukacije o pravilnom upravljanju viškovima i ostacima mogu potaknuti promjene u ponašanju i praksi.
Upravljanje ostacima i viškovima zahtijeva strateški pristup i angažman svih razina organizacije kako bi se osigurala održivost poslovanja i pozitivan utjecaj na okoliš.
Gdje uglavnom završavaju neprodana roba, sirovine, ali svakodnevni otpad iz kompanija?
Neprodana roba i svakodnevni otpad iz kompanija uglavnom završavaju na nekoliko različitih mjesta, ovisno o vrsti proizvoda, regiji i praksi koju slijedi određena kompanija. Evo nekoliko uobičajenih destinacija za neprodanu robu, sirovine i otpad iz kompanija:
Deponije: Veći dio otpada, uključujući neprodane proizvode koji nisu više upotrebljivi i općeniti otpad, završava na odlagalištima ili deponijama.
Recikliranje: Sirovine i materijali koji se mogu reciklirati mogu se odvojiti i poslati u reciklažne centre radi obrade i ponovne upotrebe u proizvodnji novih proizvoda.
Društvene organizacije i donacije: Neprodani proizvodi koji još uvijek mogu biti korisni mogu se donirati dobrotvornim organizacijama, školama, bolnicama ili drugim institucijama koje ih mogu iskoristiti.
Zatvaranje i uništavanje: U nekim slučajevima, neprodani proizvodi mogu biti uništeni kako bi se spriječilo neovlašteno preprodavanje ili zaštita branda. Uništavanje može uključivati fizičko uništavanje proizvoda ili recikliranje kako bi se izbjegla nepoželjna uporaba.
Otpadna energija: Određeni otpad može se koristiti za proizvodnju energije kroz procese poput proizvodnje bioplina.
U idealnom slučaju, kompanije bi trebale težiti održivim praksama kako bi smanjile otpad i doprinijele zaštiti okoliša.
Zaostajemo li u odnosu na strane države u širenju koncepta zero waste i kako se to može popraviti?
Pitanje o tome da li zaostajemo u odnosu na strane države u širenju koncepta zero waste može se sagledati iz nekoliko perspektiva. Ako se analizira globalna svijest o konceptu zero waste, postoji tendencija da se ova ideja brže širi u nekim stranim državama. Ovo može biti rezultat različitih faktora, uključujući kulturne, ekonomske, političke i obrazovne razlike.
Određene strane države mogu imati bolje razvijene politike i regulacije koje podržavaju „zero waste“ koncept.
Strane države koje imaju bolje razvijenu infrastrukturu za recikliranje, kompostiranje i ponovnu upotrebu materijala mogu brže napredovati u primjeni zero waste principa. To može uključivati različite programe za sakupljanje otpada, postrojenja za reciklažu i kompostiranje, kao i obrazovne programe za javnost.
Naš zaostatak u širenju koncepta zero waste u odnosu na strane države možemo popraviti kroz:
- Edukaciju i podizanje svijesti: Ključno je ulagati u edukaciju javnosti o važnosti zero waste koncepta i kako pojedinci mogu doprijeti smanjenju otpada kroz promjene u svakodnevnim navikama.
- Razvoj i implementacija adekvatnih politika: Vlada i nadležno ministarstvo treba razvijati i provoditi politike koje podržavaju zero waste koncept, uključujući zakonsku regulativu koje potiču ponovnu uporabu predmeta i stvari, recikliranje, kompostiranje, itd.
- Investiranje u infrastrukturu: Potrebno je ulagati u infrastrukturu koja omogućava efikasno upravljanje otpadom, uključujući postrojenja za recikliranje i kompostiranje, kao i bolje organizirane programe sakupljanja otpada.
- Poticanje inovacija: Podrška inovativnim rješenjima i poduzetničkim poduhvatima za smanjenje otpada može doprinijeti bržem usvajanju „zero waste“ koncepta.
- Međunarodna suradnja i razmjena iskustava: Važno je uspostaviti međunarodnu suradnju i razmjenu iskustava sa stranim državama koje su napredovale u primjeni zero waste principa, kako bismo mogli naučiti iz njihovog iskustva i primijeniti najbolje prakse u svojoj zemlji.
Uvođenje i podrška ovim strategijama može doprinijeti bržem širenju koncepta „zero waste“ i smanjenju zaostajanja u odnosu na druge države.
Autor je Marko List, mag.ing.agr. direktor društva CONSULTARE doo Vrbovec, Republika Hrvatska.
Ceo tekst, koji je pripremila Marta Premužak, objavljen je u poslovnom nedeljnom magazinu LIDER.
