SEPEN završio studiju o ambalažnom otpadu u Srbiji

SEPEN završio studiju o ambalažnom otpadu u Srbiji

Članice Udruženja za ambalažu i zaštitu životne sredine – SEPEN, završile su izradu studije o ambalažnom otpadu u Srbiji. Studiju je izradila kompanija Deloitte, a SEPEN se ovim povodom oglasio saopštenjem za javnost, koje u celosti prenosimo:

Članice Udruženja za ambalažu i zaštitu životne sredine – SEPEN, završile su izradu studije o ambalažnom otpadu u Srbiji. Rezultati ove važne studije, koju je realizovala kompanija Deloitte, pokazuju da sistem upravljanja ambalažnim otpadom u Srbiji zahteva značajne izmene. Iako postojeći sistem dostiže nacionalne ciljeve za prikupljanje i reciklažu ambalažnog otpada u Srbiji, studija prepoznaje trenutne nedostatke i predlaže rešenja. Sledeći principe EU, ova studija predlaže niz mera od kojih su najvažnije uvođenje funkcionalnog sistema inspekcijskog nadzora, obezbeđivanje jednakih pravila za sve aktere, obavezu domaćinstava da razvrstavaju svoj otpad i uključivanje tzv. neformalnog sektora u postojeći sistem.

Studiju su inicirali članovi Sepena: kompanije Coca – Cola HBC Srbija, Ball Packaging Europe, Carlsberg Srbija, HEINEKEN Srbija, Apatinska pivara, Tetra Pak, PepsiCo Zapadni Balkan, Knjaz Miloš, Terra Production, kao i dva najveća nacionalna operatera za ambalažnin otpad u Srbiji SEKOPAK i EkostarPak.

“Postojeći sistem u Srbiji zahteva dodatna ulaganja i podizanje naknade za odlaganje otpada, dok je istovremeno neophodno ojačati sisteme za sprovođenje prikupljanja i reciklaže ambalažnog otpada u lokalnim samoupravama. Trošak unapređenja postojećeg sistema projektovan na oko 200 miliona EUR u narednih 10 godina bi trebalo da obezbedi prikupljanje i reciklažu oko 64% ambalažnog otpada (trenutni cilj u EU 65%). Eventualno uvođenje alternativnih sistema, kao što je sistem višematerijalnog depozita značajno podiže troškove za isti vremenski period, i to na oko 1.1 milijarde EUR. Eventualno uvodjenje takvog sistema bi rezultovalo sa oko 75% prikupljenog i recikliranog ambalažnog otpada.” izjavio je Srđan Sušić, generalni sekretar SEPEN-a.

Udruženje za ambalažu i zaštitu životne sredine – SEPEN zalaže se za što efikasnije unapređenje postojećeg sistema produžene odgovornosti proizvodjača (EPR), u okviru koga je obveznička industrija u Srbiji poslednjih godina premašila zadate nacionalne ciljeve. U isto vreme SEPEN se zalaže i ponovo poziva na što efikasniji dijalog sa donosiocima odluka u Srbiji, kao bi se finansijsko opterećenje potrošača u Srbiji svelo na minimum.

SEPEN je organizacija koja okuplja industrije iz lanca snabdevanja u oblasti ambalaže u Srbiji i bavi se temama koje se tiču pakovanja i zaštite životne sredine bez favorizovanja bilo kog specifičnog materijala za pakovanje ili sistema upravljanja ambalažnim otpadom. SEPEN je član organizacije EUROPEN od preko 40 najvećih evropskih kompanija koje predstavljaju skoro sve segmente lanca vrednosti iz domena pakovanja kao i osam nacionalnih industrijskih asocijacija koje se bave ambalažom i životnom sredinom.

foto: www.sepen.org.rs

Podelite
        
  
    
       

1 Comment

  1. Kada je plastika u pitanju, građani su potpuno neinformisani šta se dešava sa sirovinama koje razdvajaju. Dolaze različiti kamioni za plave i zelene kontejnere i to je dobro, ali osim toga nemamo nikakve informacije. Pilot projekat u Novom Sadu traje već 3 godine, ne širi se na ostale delove grada iako je jasno da je u plavim kontejnerima barem 80% onoga što treba da bude i da je ta sirovina mnogo kvalitetnija nego ona koja je pomešana sa drugim otpadom u zelenim kontejnerima.

    Siguran sam da bi grad Novi Sad širenjem projekta primarne separacije na celu teritoriju mogao da proda samo „čiste“ plastike toliko da bi jedna fabrika u okruženju (npr. Nova Gajdobra) mogla da radi punim kapacitetom sa manjim troškovima zbog dobrog kvaliteta i čistoće sirovine. Grad bi sigurno mogao da zaradi dovoljno da kupi barem još 2 kamiona koji bi praznili plave kontejnere, a primarna selekcija bi bila svaki dan sve razvijenija.

    O svemu ovome niko ne priča i građani ništa ne znaju.

Comments are closed.