Categories Reč struke

Upravljanje otpadom u Hrvatskoj – iskustva i pogreške

Kada sam pročitao poruku da li sam zainteresiran da napišem jedan autorski tekst koji bi objavili na portalu reciklaza.biz dugo sam razmišljao o čemu da pišem, a da bude zanimljivo, činjenično i poučno. Stoga sam se odlučio da napišem ovaj tekst u nadi da će pomoći društvu i zainteresiranoj publici u Srbiji kako bi izbjegli pogreške koje smo u Hrvatskoj napravili u sustavu gospodarenja otpadom.

Priča počinje tamo 2013. godine kada je Hrvatska ušla u EU i između ostalog potpisala ugovor o pristupanju, te donijela Zakon o održivom gospodarenju otpadom (koji je do danas doživio desetak izmjena i dopuna) kojim se obavezuje da će otpadom gospodariti na moderan način, da će iz otpada stvarati sirovinu i da će preći na kružno gospodarenje otpadom. Nažalost krajem 2022. godine dok ovo pišem skoro 10 godina kasnije, stvari su se pomaknule, ali ne dovoljno pogotovo da bi dostigli propisane i željene ciljeve EU. Istina jest da nam je EU sufinancirala komunalnu infrastrukturu od spremnika, kamiona, reciklažnih dvorišta, sanacije odlagališta, edukacija i svega drugog i dok su se milioni eura potrošili vidljiv je tek mali pomak u promjeni ponašanja i stvaranja navika kod građana.

Za to su najvećim dijelom krivi političari, pogotovo oni koji su na televiziji i u novinama govorili kako će cijena odvoza otpada biti niža kada ćemo otpad odvajati, kako će komunalna poduzeća zarađivati na tim sirovinama, a uglavnom ljudi koji su davali takve izjave u životu nisu vidjeli, prodali ili kupili 1kg otpada, a kamoli tonu.

No dogodilo se upravo suprotno, cijene odvoza su porasle, komunalna poduzeća kada skupe odvojeni otpad (papir, plastiku, staklo, biootpad) u 90 % slučajeva nemaju infrastrukturu poput sortirnica, kompostana, bioplinskih postrojenja gdje bi taj otpad mogli sortirati i oporabiti pa plaćaju privatnim kompanijama koje dalje se bave plasmanom sirovina na tržištu ili oporabom. Dobar dio krivice za ovo leži u menadžmentu u komunalnim društvima, koji su godinama rasadnici negativne selekcije ljudi, kada nemaš kuda s čovjekom stavi ga u komunalac, glavno da je poslušan, kaže politika. E sada je došlo vrijeme da je potrebno upravljati i voditi kompaniju i prijavljivati se na EU fondove i nacionalne fondove, voditi timove, postavljati ciljeve i planove, ali to je problem, čast izuzetcima. Imamo mi u Hrvatskoj i svijetle primjere, ali to su prije svega ljudi koji su vlastitom idejom i  brigom o okolišu izajednici u kojoj žive razmišljali što poboljšati i unaprijediti, kako smanjiti količine na odlagalištima, daleko prije nego što je došla EU.

I danas kada se ponosno slikaju gradonačelnici i daju intervjue na televiziji, to je prije svega zasluga malih i skromnih ljudi daleko iza blještavila i svjetla reflektora, koji su svaki dan radili korak po korak u pravom smjeru, važno je istaknuti da su ti ljudi kroz dugačak period vremena napravili rezultate i zato zaslužuju da im se kaže veliko BRAVO za Grad Prelog, Koprivnicu, otok Krk, Međimurje, Križevce, Osijek. Nažalost za naš jug Dalmaciju i Istru, to ne možemo reći jer su oni daleko na začelju, a nadamo se i vjerujemo da će stići ove na početku…

Pomaka ima, ali je vrlo spor i zato dragi prijatelji nemojte ići našim stopama i pogriješiti….krenite odmah, dok još nije kasno….

Autor teksta Marko List, direktor i vlasnik kompanije Consultare, specijalizirane za savjetodavne usluge i rješenja vezana uz upravljanje bio-otpadom. Magistar je agroekologije i održive poljoprivrede i doktorand je na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Iskustvo u obnovljivim izvorima energije i upravljanju biootpadom stekao je radom u Agrokor Energiji i komunalnim kompanijama na rukovodećim pozicijama. Česti je sudionik i predavač na konferencijama iz područja zaštite okoliša, upravljanja otpadom i obnovljivih izvora energije.

About Post Author

Podelite